Skip to main content
ПочетакБлогRečnikVreme ciklusa zaliha

Vreme ciklusa zaliha

17TRACK

Šta je vreme obrta zaliha?

Vreme obrta zaliha predstavlja period tokom kojeg zalihe ostaju unutar definisanog poslovnog procesa pre nego što budu prodate, potrošene ili na drugi način napuste taj proces. U upravljanju skladištem i poslovanju e-trgovine, ono može opisivati proteklo vreme između prijema robe i njenog otpremanja radi ispunjenja porudžbina. U finansijskoj analizi, povezana mera izražava koliko dana zaliha preduzeće drži u odnosu na trošak prodaje.

Vreme obrta zaliha

Ovaj termin ne označava jedan univerzalno utvrđen par početnih i završnih događaja. Izveštaj skladišta može meriti period od prijema do otpreme, dok analiza proizvodnje može obuhvatati sirovine, proizvodnju u toku i gotovu robu. Zato korisna definicija navodi koje su zalihe obuhvaćene, koji događaji pokreću i zaustavljaju merenje vremena i da li rezultat potiče iz transakcionih evidencija ili finansijskih računa.

Obuhvat u upravljanju zalihama i skladištem

Vreme obrta zaliha povezuje fizičko kretanje robe sa količinom zaliha koju preduzeće drži. Ono pomaže da se objasni koliko dugo roba zauzima skladišni prostor, koliko dugo je kapital vezan u zalihama i gde dolazi do čekanja između prijema i upotrebe ili prodaje. Sreće se na kontrolnim tablama zaliha, u izveštajima o učinku skladišta, analizama dopune zaliha i analizama obrtnog kapitala.

Kod maloprodavca, merenje od prijema do otpreme može obuhvatati prijem, pregled, smeštanje na lokaciju, skladištenje, komisioniranje, pakovanje i čekanje na preuzimanje od strane prevoznika. Međutim, ono isključuje transport pre prijema i isporuku nakon otpreme, osim ako su te faze izričito uključene. Vreme isporuke prevoznika stoga nije automatski deo vremena obrta zaliha maloprodavca.

Proizvodnja zahteva širu granicu kada je cilj razumevanje ukupnog zadržavanja zaliha. Merenje samo gotove robe izostavilo bi vreme koje materijali provode čekajući proizvodnju ili krećući se kroz proizvodnju u toku. Nasuprot tome, rukovodilac skladišta koji istražuje zagušenje prostora može namerno meriti samo period unutar jednog objekta.

Kako se meri vreme obrta zaliha

Merenje proteklog vremena

Kada se roba može povezati sa evidencijama prijema i izlaza, njeno proteklo vreme može se direktno izračunati:

Proteklo vreme zaliha = Definisana vremenska oznaka izlaza − Definisana vremenska oznaka ulaza

Događaj ulaza može biti fizički prijem, završetak pregleda ili dostupnost za prodaju. Događaj izlaza može biti potrošnja u proizvodnji, otprema iz skladišta ili drugi dokumentovani događaj. Ove mogućnosti nisu međusobno zamenljive: početak od dostupnosti za prodaju, na primer, isključuje vreme provedeno na čekanju pregleda ili smeštanja na lokaciju.

Za ponderisani prosek prema količini, pomnožite svako izmereno trajanje sa pripadajućom količinom, saberite rezultate i podelite ih ukupnom izmerenom količinom. Upoređujte kompatibilne jedinice i navedite da li je izveštaj ponderisan prema količini, ponderisan prema vrednosti ili predstavlja neponderisani prosek partija. Prosek zasnovan na partijama daje malom prijemu isti uticaj kao velikom prijemu, osim ako se ne primeni ponderisanje.

Uparivanje prijema i izlaza može biti teško kada se identična roba iz više prijema nalazi na istoj lokaciji za skladištenje. Sistem može koristiti identifikatore partija, serijske brojeve ili pretpostavljeno pravilo raspodele. Tu raspodelu treba dokumentovati. Računovodstvena pretpostavka o toku troškova sama po sebi ne dokazuje koje su fizičke jedinice napustile skladište.

Finansijska procena: broj dana vezivanja zaliha

Kada je cilj finansijska analiza, a ne praćenje pojedinačnih jedinica, broj dana vezivanja zaliha, koji se naziva i dani zaliha ili broj dana zaliha na raspolaganju, predstavlja povezanu zbirnu meru:

Broj dana vezivanja zaliha = Prosečna vrednost zaliha ÷ Trošak prodate robe × Broj dana u izveštajnom periodu

Prosečne zalihe se često izračunavaju kao početne zalihe plus završne zalihe, podeljeno sa dva. Češća posmatranja stanja mogu učiniti prosek reprezentativnijim kada nivoi zaliha značajno variraju. Vrednost zaliha i trošak prodate robe moraju obuhvatati kompatibilne operacije i koristiti doslednu računovodstvenu osnovu.

Koeficijent obrta zaliha izračunava se kao trošak prodate robe podeljen prosečnim zalihama. Uz iste ulazne podatke, broj dana zaliha jednak je broju dana u periodu podeljenom koeficijentom obrta zaliha. Ove formule opisuju zalihe u odnosu na njihovu stopu potrošnje ili prodaje; one ne rekonstruišu stvarno kretanje svake pojedinačne stavke.

Preduzeće ne bi trebalo da ovu finansijsku procenu predstavlja kao da je reč o posmatranom prosečnom trajanju od prijema do otpreme. Razlike u strukturi proizvoda, sezonskom povećanju zaliha, vrednovanju i granicama izveštavanja mogu proizvesti različite rezultate.

Ilustrativni primeri

Sledeći primeri predstavljaju hipotetičke izračune, a ne industrijske referentne vrednosti.

MerenjePrimer ulaznih podatakaRezultat i tumačenje
Trajanje od prijema do otpremePraćena stavka je otpremljena 18 kalendarskih dana nakon prijema.Njeno proteklo vreme zaliha iznosi 18 dana u okviru te granice.
Ponderisano trajanje prema količiniOd jednog prijema, 60 jedinica izlazi nakon 10 dana, a 40 nakon 30 dana.Ponderisani prosek iznosi 18 dana: (60 × 10 + 40 × 30) ÷ 100.
Finansijski broj dana zalihaProsečne zalihe iznose 120.000 USD, a trošak prodate robe 720.000 USD tokom izveštajnog perioda od 360 dana.Broj dana zaliha iznosi 60: 120.000 USD ÷ 720.000 USD × 360.

Primer ponderisanog trajanja pretpostavlja da je svih 100 jedinica napustilo zalihe. Ako neke jedinice ostanu, prosek samo otpremljenih jedinica ne opisuje ceo prijem. Potreban je zaseban izveštaj o starosti zaliha kako bi se prikazalo koliko dugo se preostale zalihe drže.

Tumačenje rezultata

Kraće vreme obrta zaliha može ukazivati na to da se roba brže kreće kroz mereni proces. To ne dokazuje da je upravljanje zalihama u svakom pogledu bolje. Preduzeće može smanjiti zalihe, a istovremeno povećati nestašice, hitne dopune ili izgubljenu prodaju. Nasuprot tome, duže trajanje može odražavati namernu sezonsku pripremu, dostupnost rezervnih delova ili zaštitu od neizvesnog snabdevanja.

Zato tumačenje treba da uzme u obzir dostupnost, promenljivost potražnje, vreme dopune i ulogu zaliha. Poređenje rezervnih delova sa brzo prodavanom robom široke potrošnje bez uvažavanja ovih razlika može dovesti u zabludu. Ne postoji jedno ciljano trajanje koje odgovara svakom proizvodu ili lancu snabdevanja.

Zbirni proseci takođe prikrivaju razlike. Proizvodi sa brzim obrtom mogu nadoknaditi sporoobrtne ili zastarele zalihe u ukupnom rezultatu. Segmentiranje merenja prema proizvodu, skladištu, kohorti prijema ili statusu zaliha može otkriti probleme koje prosek za celo preduzeće skriva. To su analitičke grupe, a ne standardizovane vrste vremena obrta zaliha.

Za operativno istraživanje razdvojite vreme čekanja od vremena obrade. Roba može provesti malo vremena u pregledu ili pakovanju, ali mnogo duže čekati odobrenje, potražnju ili preuzimanje. Ubrzavanje kratkog zadatka rukovanja neće nužno rešiti glavni izvor kašnjenja.

Upotreba u e-trgovini i prekograničnim operacijama

U e-trgovini vreme obrta zaliha može podržati odluke o količinama dopune, raspodeli skladišnog prostora i sporoobrtnoj robi. Na primer, maloprodavac može uporediti trajanja od prijema do otpreme za proizvode uskladištene na različitim lokacijama za ispunjenje porudžbina. Poređenje je smisleno samo ako svaka lokacija koristi iste definicije događaja i dosledno tretira transfere i povrate.

Prekogranične operacije zahtevaju posebnu pažnju pri određivanju početne tačke. Ako merenje počinje prijemom u odredišnom skladištu, prethodni međunarodni transport i carinjenje nisu obuhvaćeni izmerenim trajanjem. Ako je cilj procena vremena tokom kojeg je kapital vezan u zalihama u vlasništvu preduzeća, možda treba uzeti u obzir i robu u tranzitu, u zavisnosti od vlasničkih i računovodstvenih aranžmana preduzeća.

Roba koja čeka carinsko puštanje, pregled ili drugo ograničenje možda nije dostupna za porudžbine kupaca. I dalje može predstavljati zalihe u okviru izabranog obuhvata merenja. Izveštaj treba da razlikuje fizičko prisustvo, vlasništvo i dostupnost za prodaju, umesto da ih tretira kao ekvivalentne.

Povrati stvaraju još jednu odluku o granici merenja. Vraćena roba može zahtevati pregled pre nego što ponovo postane dostupna. Operativni izveštaj može zasebno meriti interval od povrata do ponovnog smeštanja na zalihe ili ga uključiti u širu analizu zaliha. Ne bi trebalo neprimetno mešati robu za prvu prodaju i vraćenu robu ako se time menja tumačenje rezultata.

Povezani termini i važne razlike

TerminŠta meriOdnos prema vremenu obrta zaliha
Koeficijent obrta zalihaTrošak prodate robe u odnosu na prosečne zalihe tokom perioda.Stopa, a ne trajanje; može se pretvoriti u broj dana zaliha korišćenjem doslednih ulaznih podataka.
Broj dana vezivanja zalihaProsečne zalihe izražene u danima u odnosu na trošak prodate robe.Finansijski pokazatelj vremena držanja zaliha, a ne direktno praćenje pojedinačnih jedinica.
Starost zalihaVreme proteklo od definisanog datuma ulaska za zalihe koje se još drže.Opisuje preostale zalihe, a ne završeno trajanje robe koja je već otpremljena.
Vreme dopune zalihaVreme od definisanog zahteva ili naloga za dopunu do definisanog događaja prijema ili dostupnosti.Meri proces snabdevanja; nije isto što i naknadno vreme tokom kojeg roba ostaje na zalihama.
Vreme ciklusa ispunjenja porudžbineVreme od definisanog događaja porudžbine kupca do otpreme ili isporuke.Prati porudžbinu, dok je roba možda bila uskladištena pre nastanka porudžbine.
Ciklično brojanjeProces brojanja odabranih zaliha radi provere tačnosti evidencije.Aktivnost kontrole zaliha, a ne mera trajanja zaliha.

Provere merenja

Pre upotrebe vremena obrta zaliha za poređenje ili operativnu odluku, proverite sledeće:

  • Granica: Identifikujte događaj ulaza, događaj izlaza, lokacije i uključene kategorije zaliha.
  • Vremenska osnova: Navedite kalendarske ili radne dane i dosledno primenjujte obradu vremenskih oznaka na svim lokacijama.
  • Povezivanje evidencija: Objasnite kako se prijemi povezuju sa otpremama, potrošnjom ili drugim izlazima.
  • Nedovršena posmatranja: Zasebno izvestite o zalihama koje se još drže kako sporoobrtne stavke ne bi bile skrivene prosekom koji obuhvata samo izlaze.
  • Transferi i povrati: Navedite da li interna kretanja ponovo pokreću merenje vremena i kako se tretiraju vraćene zalihe.
  • Finansijska doslednost: Za finansijske procene koristite kompatibilne podatke o zalihama i trošku prodate robe.
  • Kontekst poređenja: Pre pripisivanja promene operativnom učinku razmotrite promene u potražnji, strukturi proizvoda, zahtevima usluge i uslovima dopune.

Česta pitanja

Da li je vreme obrta zaliha isto što i broj dana vezivanja zaliha?

Ne nužno. Vreme obrta zaliha može opisivati direktno posmatrano vreme između definisanih događaja na zalihama. Broj dana vezivanja zaliha izračunava se na osnovu prosečnih zaliha i troška prodate robe. Izveštaji treba da navedu koju metodu koriste.

Da li vreme obrta zaliha uključuje otpremu?

Samo kada je ona uključena u granicu merenja. Vreme od prijema do otpreme isključuje ulazni transport pre prijema i isporuku nakon otpreme. Šira analiza zaliha može uključiti robu u tranzitu koja je u vlasništvu preduzeća.

Koliko iznosi dobro vreme obrta zaliha?

Ne postoji univerzalni cilj. Odgovarajuće trajanje zavisi od potražnje, vremena dopune, karakteristika proizvoda, zahteva u pogledu dostupnosti i zaliha uključenih u izračunavanje.

Po čemu se vreme obrta zaliha razlikuje od starosti zaliha?

Završen ciklus meri interval između ulaza i izlaza. Starost zaliha meri proteklo vreme za robu koja se još drži. Posmatranje obe mere pomaže da se ne previde zalihe koje se još nisu pomerile.

Izvori