Stopa iskorišćenosti podne površine skladišta
Definicija
Stopa iskorišćenosti podne površine skladišta predstavlja udeo korisne podne površine skladišta koji je zauzet ili dodeljen za određenu operativnu namenu. U logistici i elektronskoj trgovini, ovaj izraz se koristi za procenu efikasnosti kojom pod skladišta podržava skladištenje, prijem, komisioniranje, pakovanje, privremeno odlaganje, obradu povrata, kretanje opreme i druge aktivnosti. Obično se izražava u procentima i izračunava poređenjem površine koja se koristi za odabranu namenu sa ukupnom korisnom podnom površinom obuhvaćenom merenjem.

Ovaj izraz nema jednu univerzalno utvrđenu formulu. Kompanija može meriti iskorišćenost skladišnog prostora, ukupnu iskorišćenost operativnog prostora ili iskorišćenost zauzete površine, u zavisnosti od pitanja kojim se upravljanje bavi. Zbog toga bi prijavljena stopa uvek trebalo da navede njen imenilac, vrstu površine koja se meri i da li su uključeni privremeni materijali ili bezbednosni razmaci. Iskorišćenost podne površine povezana je sa iskorišćenošću skladišnog kapaciteta, ali nije isto što i ona, niti isto što i iskorišćenost zapremine skladišta. Ove mere takođe uzimaju u obzir vertikalni prostor, pozicije paleta, lokacije za skladištenje ili kubnu zapreminu.
Osnovna formula
Opšta formula glasi:
Stopa iskorišćenosti podne površine = (Površina koja se koristi za definisanu namenu ÷ Ukupna korisna podna površina) × 100
Na primer, ako skladište ima 8.000 kvadratnih metara korisne podne površine, a 5.200 kvadratnih metara je dodeljeno skladišnim lokacijama, stopa iskorišćenosti skladišne površine iznosi 65%. Ovaj rezultat opisuje odnos između odabrane skladišne površine i navedene korisne površine. Sam po sebi ne pokazuje da li skladište ima dovoljan vertikalni kapacitet, da li je zalihama moguće pristupiti ili da li raspored podržava efikasno poslovanje.
Merenje ima smisla samo kada je obuhvat jasno dokumentovan. Izračunavanje treba da navede mernu jedinicu, kao što su kvadratni metri ili kvadratne stope; datum ili period merenja; obuhvaćene površine; i da li se zauzeti prostor meri u određenom trenutku ili kao prosek tokom perioda.
Šta se smatra korisnom podnom površinom?
Korisna podna površina je deo podne površine zgrade koji se razumno može dodeliti skladišnim operacijama. Može isključivati konstruktivne stubove, stalne zidove, kancelarije, toalete, mašinske prostorije, infrastrukturu za zaštitu od požara i druge prostore koji se ne mogu koristiti za aktivnost koja se analizira. Tačna granica zavisi od rasporeda skladišta i svrhe analize.
Za operativnu analizu korisna površina može se podeliti na nekoliko funkcionalnih zona:
- Skladišna površina: podni prostor koji zauzimaju regali, police, palete, kutije ili druge skladišne lokacije.
- Prijemna zona: prostor koji se koristi za istovar, pregled, brojanje, etiketiranje ili privremeno odlaganje pristigle robe.
- Zona komisioniranja: prostor koji se koristi za pristup i prikupljanje artikala za porudžbine kupaca ili dopunu zaliha.
- Zona pakovanja: prostor koji se koristi za objedinjavanje porudžbina, materijal za pakovanje, etiketiranje i pripremu pošiljki.
- Zona za privremeno odlaganje izlazne robe: prostor u kojem završene porudžbine čekaju preuzimanje od strane prevoznika ili prenos u drugi objekat.
- Zona za povrate: prostor koji se koristi za prijem, pregled, klasifikaciju, vraćanje na zalihe, popravku, odlaganje ili drugu obradu vraćene robe.
- Zona za kretanje i bezbednost: prolazi, pešačke rute, rute viljuškara, pristupni putevi za hitne slučajeve i druge površine potrebne za bezbedno kretanje.
Operater skladišta ne bi trebalo automatski da klasifikuje svaki nezauzeti deo poda kao raspoloživi kapacitet. Prohodan prolaz, put za hitne slučajeve, zona utovara ili prostor za manevrisanje mogu biti nezauzeti zalihama, ali i dalje ključni za poslovanje. Tretiranje takvog prostora kao viška kapaciteta može dovesti do veštački visokog cilja iskorišćenosti i stvoriti bezbednosne ili uslužne probleme.
Iskorišćenost podne površine u logistici
U logistici, ova stopa pomaže menadžerima da razumeju kako je površina objekta raspoređena između skladištenja i aktivnosti rukovanja materijalom. Može podržati odluke o raspoređivanju artikala, promenama rasporeda, privremenom skladištenju viška robe, pravilima dopune zaliha i ravnoteži između skladišnih lokacija i operativnog prostora.
Visoka stopa nije automatski znak dobrih rezultata. Ako su skladišne ili zone za privremeno odlaganje prepune, radnici će možda morati više puta da premeštaju robu, privremene lokacije može biti teško kontrolisati, a putanje kretanja mogu biti blokirane. Niža stopa može biti odgovarajuća kada skladište zahteva značajan prostor za komisioniranje, pretovar, povrate, sezonske promene, usluge sa dodatom vrednošću ili bezbedno kretanje opreme.
Zato stopu treba posmatrati zajedno sa operativnim pokazateljima kao što su tačnost zaliha, produktivnost komisioniranja, vreme od prijema na rampi do skladištenja, vreme ciklusa porudžbine, učestalost dopune zaliha, zagušenje i dostupnost usklađenih ruta za hitne slučajeve. Iskorišćenost podne površine je prostorna mera; ona nije potpuna mera produktivnosti ili profitabilnosti skladišta.
Odnos prema vertikalnoj i kubnoj iskorišćenosti
Skladišni prostor može se procenjivati u dve ili tri dimenzije. Iskorišćenost podne površine usmerena je na osnovu objekta. Kubna iskorišćenost uzima u obzir zapreminu raspoloživu između poda i korisne visine zgrade. Skladište može imati umerenu stopu iskorišćenosti podne površine, a istovremeno efikasno koristiti visinu regala, ili može zauzimati veliki deo poda dok znatan vertikalni prostor ostaje neiskorišćen.
| Mera | Osnov | Šta pomaže da se proceni | Važno ograničenje |
|---|---|---|---|
| Iskorišćenost podne površine | Podna površina | Kako je površina objekta raspoređena | Možda ne pokazuje da li se vertikalni kapacitet koristi |
| Iskorišćenost skladišne površine | Podna površina dodeljena skladištenju | Udeo korisne podne površine namenjen skladišnim lokacijama | Ne pokazuje da li su lokacije efikasno popunjene |
| Kubna iskorišćenost | Korisna zapremina | Korišćenje raspoložive visine i zapremine | Može zanemariti pristup prolazima i ograničenja rukovanja |
| Iskorišćenost skladišnih lokacija | Zauzete u odnosu na raspoložive lokacije | Koliko je paletnih, boks ili poličnih lokacija zauzeto | Ne meri fizičku veličinu ili dostupnost svakog artikla |
Ove mere ne treba smatrati zamenljivim. Objekat može imati visoku stopu iskorišćenosti lokacija, ali slabu iskorišćenost podne površine ako veliki baferi ili široke zone za privremeno odlaganje zauzimaju pod. Suprotno tome, može imati visoku stopu iskorišćenosti podne površine dok su mnoge lokacije samo delimično popunjene.
Kako se meri stopa
Praktično merenje počinje definisanjem svrhe upravljanja. Ako se pitanje odnosi na proširenje skladišta, analiza može biti usmerena na skladišnu podnu površinu i raspoloživu skladišnu podnu površinu. Ako se pitanje odnosi na ukupnu zagušenost, analiza može obuhvatiti skladišne, prijemne, pakerske i saobraćajne zone.
- Definišite granice. Utvrdite zgradu, sprat, deo skladišta ili operativnu zonu koja se meri.
- Odvojite korisne i nekorisne površine. Zabeležite stalno isključene površine i zone rezervisane za bezbednost, pristup, instalacije ili potrebno kretanje opreme.
- Ucrtajte funkcionalne zone. Označite skladištenje, prijem, komisioniranje, pakovanje, privremeno odlaganje, povrate, kretanje i druge relevantne površine.
- Odaberite brojilac. Navedite da li se u izračunavanju koristi zauzeta podna površina, dodeljena podna površina, skladišna površina ili druga jasno definisana kategorija.
- Izračunajte stopu. Primenite formulu koristeći dosledne jedinice.
- Zabeležite radne uslove. Navedite obim zaliha, privremeni višak robe, uslove tokom vrhunca sezone i da li je rezultat trenutna ili prosečna mera.
- Tumačite rezultat zajedno sa drugim podacima. Uporedite prostornu meru sa zahtevima u pogledu zagušenja, pristupa, produktivnosti, bezbednosti i usluge.
Metode merenja mogu obuhvatati nacrte objekta, podatke sistema za upravljanje skladištem, mape regala i lokacija, fizička snimanja, zapise bar-kodova ili lokacija i periodične operativne revizije. Digitalni sistemi mogu identifikovati dodeljene lokacije, ali fizička provera i dalje može biti neophodna jer lokacija tehnički može biti dostupna, a da je blokirana, oštećena, rezervisana ili neprikladna za određeni proizvod.
Upotreba u elektronskoj trgovini i prekograničnoj elektronskoj trgovini
U realizaciji porudžbina iz elektronske trgovine, na iskorišćenost podne površine utiču profil porudžbina, broj SKU-ova, zahtevi za pakovanje, obrasci dopune zaliha i vreme pristizanja i otpreme robe. Objekat koji obrađuje mnogo malih porudžbina može zahtevati podnu površinu za komisione pozicije, stanice za pakovanje, materijal za pakovanje, objedinjavanje i predaju prevozniku. Objekat koji obrađuje kabastu ili sporopokretnu robu može dodeliti više prostora skladištenju i manevrisanju.
Prekogranična elektronska trgovina može uvesti dodatne operativne zahteve, kao što su izvozna dokumentacija, carinske provere, međunarodno etiketiranje, privremeno odlaganje prema prevozniku i obrada povrata. Za ove aktivnosti mogu biti potrebne određene zone čak i kada se roba u njima ne skladišti trajno. Primenljivi zahtevi zavise od poslovnog modela, kategorije proizvoda, trgovinske rute i lokalnih pravila; sama stopa iskorišćenosti ne određuje carinski tretman ili regulatornu usklađenost.
Na primer, trgovac može izračunati jednu stopu za podnu površinu koju zauzimaju skladišne lokacije i drugu stopu za ukupnu površinu koju koriste skladištenje, komisioniranje, pakovanje i privremeno odlaganje izlazne robe. Odvojeno vođenje ovih mera može pokazati da li problem kapaciteta potiče od skladištenja zaliha ili od obrade porudžbina.
Faktori koji utiču na stopu
- Dimenzije proizvoda i zahtevi za rukovanje: Velika, lomljiva, opasna, temperaturno osetljiva ili nepravilno oblikovana roba može zahtevati više prostora ili šire pristupne rute.
- Struktura zaliha: Veliki broj SKU-ova može zahtevati više komisionih i rezervnih lokacija čak i kada je ukupna zapremina zaliha umerena.
- Profil porudžbina: Porudžbine sa jednim artiklom, porudžbine sa više artikala, veleprodajna pakovanja i mešoviti kartoni stvaraju različite potrebe za komisioniranjem i privremenim odlaganjem.
- Sistem skladištenja: Slaganje na podu, police, paletni regali, galerije i automatizovani sistemi različito koriste površinu.
- Promenljivost potražnje: Sezonski vrhunci ili iznenadni prilivi robe mogu privremeno povećati potrebe za privremenim odlaganjem i prekoračenjem kapaciteta.
- Oprema za rukovanje materijalom: Viljuškari, kolica, transporteri i druga oprema zahtevaju radne i bezbednosne razmake.
- Povrati i usluge sa dodatom vrednošću: Pregled, prepakivanje, obnova, kompletiranje i ponovno etiketiranje mogu zahtevati posebne radne zone.
Česta nesporazumevanja
Viša stopa iskorišćenosti je uvek bolja. Ne nužno. Visok procenat može ukazivati na efikasno korišćenje prostora, ali i na zagušenje, neadekvatne međuprostore ili ograničenu fleksibilnost. Odgovarajući nivo zavisi od procesa i ograničenja skladišta.
Iskorišćenost podne površine isto je što i iskorišćenost kapaciteta skladišta. Izrazi se ponekad koriste neprecizno, ali kapacitet može označavati podnu površinu, kubnu zapreminu, skladišne lokacije, paletne pozicije, kapacitet rada ili protok. Osnovu treba navesti pre poređenja rezultata.
Neiskorišćena podna površina je uzalud potrošen prostor. Deo nezauzetog prostora potreban je za prolaze, kretanje opreme, pristup u hitnim slučajevima, privremeno odlaganje, pregled i razdvajanje tokova rada. Da li je neka površina prevelika zavisi od njene operativne namene.
Stopa se može upoređivati bez provere imenioca. Dva skladišta mogu prijaviti isti procenat koristeći različite definicije korisne površine. Poređenja imaju smisla samo kada su granice, izuzeci, datum merenja i brojilac uporedivi.
Povezani izrazi
| Povezani izraz | Odnos |
|---|---|
| Iskorišćenost kapaciteta skladišta | Širi izraz koji se može odnositi na korišćenje podne površine, zapremine, lokacija ili drugih jedinica kapaciteta. |
| Kubna iskorišćenost | Meri korišćenje raspoložive trodimenzionalne zapremine skladišta, a ne samo njegove podne površine. |
| Gustina skladištenja | Opisuje koliko je zaliha ili skladišnog kapaciteta smešteno unutar definisane površine ili zapremine; formula se razlikuje u zavisnosti od konteksta. |
| Raspoređivanje artikala | Proces dodeljivanja proizvoda skladišnim ili komisionim lokacijama na osnovu operativnih razmatranja. |
| Raspored skladišta | Fizički raspored skladišnih, manipulativnih, radnih, saobraćajnih i pomoćnih zona u objektu. |
Česta pitanja
Šta je stopa iskorišćenosti podne površine skladišta?
To je procenat definisane korisne podne površine skladišta koji je zauzet ili dodeljen za određenu operativnu namenu, kao što su skladištenje ili privremeno odlaganje.
Kako se izračunava iskorišćenost podne površine skladišta?
Površinu koja se koristi za odabranu namenu podelite ukupnom korisnom podnom površinom, a zatim rezultat pomnožite sa 100.
Da li je iskorišćenost podne površine isto što i kubna iskorišćenost?
Ne. Iskorišćenost podne površine meri osnovu skladišta, dok kubna iskorišćenost uzima u obzir i korisnu vertikalnu visinu i zapreminu.
Da li je viša stopa iskorišćenosti uvek bolja?
Ne. Visoka stopa može smanjiti fleksibilnost ili izazvati zagušenje ako ostavlja nedovoljno prostora za pristup, privremeno odlaganje, bezbednost ili rukovanje materijalom.
Izvori
- Whole Building Design Guide, Warehouse — referenca za funkcionalne zone skladišta, kretanje, skladištenje i planiranje objekta.
- U.S. Occupational Safety and Health Administration, 29 CFR 1910.176: Handling Materials—General — referenca za bezbedno skladištenje, prolaze, komunikacije i pristup pri rukovanju materijalom.
- ASCM, CPIM Learning System — stručna referenca za koncepte kapaciteta zaliha, skladišta i lanca snabdevanja.


